Opis imenica u gramatikama srpskohrvatskog jezika

Hauptseminararbeit aus dem Jahr 2000 im Fachbereich Russistik / Slavistik, einseitig bedruckt, Note: 2, Ruhr-Universität Bochum (Seminar der Slavistik), Veranstaltung: Hauptseminar: Vrste rijeèi u srpsko-hrvatskom jeziku, Sprache: Serbisch, Anmerkungen: Sehr gute Analyse der Darstellung der Nomen in verschiedenen Grammatiken der kroatischen, bzw. serbischen Sprache. , Abstract: U ovom seminarskom radu cija je tema "Opis imenica u gramatikama srpskohrvatskog jezika" anlizirace se nacin opisa imenica u razlicitim gramatikama srpskohrvatskog jezika.Za analizu je odabrano Sest gramatika - tri iz Srbije i tri iz Hrvatske:1) Mihailo Stevanovic: "Savremeni srpskohrvatski jezik (gramaticki sistemi i knjizevnojezicka norma) I, Uvod, Fonetika, Morfologija", 2) Pavica Mrazovic i Zora Vukadinovic: "Gramtika srpskohrvatskog jezika za strance", 3) Zivojin Stanojcic i Ljubomir Popovic: "Gramatika srpskoga jezika (Udzbenik za I, II, III i IV razred srednje Skole)", 4) Ivan Brabec, Mate Hraste, Sreten Zivkovic: "Gramatika hrvatskosrpskoga jezika", 5) Eugenija Baric, Mijo Loncaric, Dragica Malic, Slavko PaveSic, Mirko Peti, Vesna Zecevic, Marija Znika: "Prirucna gramatika hrvatskoga knjizevnog jezika", 6) Stjepan Babic, Dalibor Brozovic, Milan MoguS, Slavko PaveSic, Ivo skaric, Stjepko Tezak: "Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjizevnog jezika".Izbor navedenih gramatika nije slucajan. To su najreprezentativnije gramatike srpskohrvatskog jezika, i one na najbolji nacin odrazavaju stanje kako danaSnje serbokroatisticke gramaticke misli tako i njen razvoj u posljednjih pola stoljeca. Sve navedene gramatike jesu opisno-normativne gramtike srpskohrvatskog jezika.U svim tim gramatikam imenice se analiziraju u razlicitim poglavljima, i iz razlicitih aspekata:u poglavlju o morfologiji, o leksikologiji, o tvorbi rijeci i sintaksi. U ovome radu necemo se baviti svim tim gramatickim aspektima imenica. U okvir analize naSega rada ulazi samo morfoloSka obrada imenica, dok u potpunosti izostaju tvorbeni, leksikoloSki i sintaksicki aspekti obrade imenica u navedenim gramtikama. Drukcije receno, u ovome radu interesuje nas samo nacin obrade imenica kao vrste rijeci u navedenim gramatikama. Cilj rada je da se izdvoje kriteriji koje su autori gramatika primjenjivali u morfoloSkom opisu imenica kao vrste rijeci, pri cemu ce se, u prvome redu, ukazivati na podudarnost i nepodudarnost ne samo kriterija nego i rjeSenja pri opisu pojedinih morfoloSkih aspekata imenica u navedenim gramatikama.